Što trebamo znati o melanomu i kako ispravno radimo samopregled kože?

Što je melanom?

Melanom je zloćudni karcinom kože, najvećeg i najizloženijeg organa našeg tijela. Melanom nastaje iz pigmentnih stanica melanocita, može biti vrlo agresivan i ima veliki potencijal da razvije metastaze. Većina melanoma pojavljuje se kao novonastala pigmentacija, a svega 25-40% njih nastaje iz već postojećih madeža. Javlja se najčešće na licu, ušima, nadlanici, podlaktici.

Prema zadnjim potpunim podatcima iz 2016 g., u Hrvatskoj je registrirano 800 osoba oboljelih od melanoma (362 žene i 438 muškaraca), što je dovoljan alarm za podizanje svjesnosti o važnosti nužne zaštite od UV A i B zračenja. U našoj se zemlji melanom često otkriva tek u kasnijem stadiju pa je učestalost smrtnih ishoda veća u odnosu na ostatak Europe.

UV zračenje, prirodno ili umjetno (UV lampe), najvažniji je okolišni faktor koji utječe na pojavu melanoma. Povremeno, naglo izlaganje UV zrakama praćeno opeklinama povezano je s pojavom melanoma uglavnom na koži trupa, a kronično izlaganje UV zrakama povezano je s melanomom lokaliziranim na glavi i vratu. Znanstveni radovi i statistike pokazuju da su za nastanak melanoma presudne opekotine nastale u djetinjstvu. To nam govori da „koža pamti“ i teško se oporavlja od nastalih oštećenja.

Zaštita od UVA i UVB zračenja

Iza nas je svibanj, mjesec svjesnosti o melanomu. Slijedi nam ljeto, mnogo sunčanih dana i boravka na otvorenom. Zaštitimo kožu kremama i losionima sa visokim SPF faktorom zaštite (30 -50) i izbjegavajmo direktno izlaganje suncu u periodu od 10-16h. Praktična mjera za količinu kreme potrebne za adekvatnu zaštitu je nanošenje dva prsta kreme. To znači da se na ispruženi kažiprst i srednji prst istisne ravna linija istisnute kreme – to je količina koju trebamo nanijeti na lice i vrat. Za leđa je mjera otprilike 3 jušne žlice, da bi faktor zaštite bio taj koji je naveden na pakiranju proizvoda za zaštitu od sunca. Kad smo na plaži, nanošenje kreme jednom dnevno nije dovoljno, pa tada ponavljamo nanošenje zaštitnog sredstva svaka 3-4 sata.

Kod jakog sunca preporuka je nositi i zaštitnu odjeću i naočale. Bijela majica predstavlja otprilike faktor zaštite SPF 2-5, a crna majica SPF 15. Danas se proizvodi i odjeća (majice, šeširi, hlače) s točno definiranom razinom zaštite. Na takvoj odjeći pronaći ćemo oznaku UPF (Ultraviolet Protection Factor) koja predstavlja omjer intenziteta UV zračenja prije i nakon prolaska kroz odjevni predmet.

Rizik od pojave melanoma

Rizik od pojave melanoma povećan je kod osoba:

• • osjetljivih na sunce (alergije na sunce, pojava sunčevih pjega),

• • koje imaju više od 50 madeža na tijelu,

• • iznad 50 godina

• • svjetlije puti i svijetlih očiju,

• • koje se intenzivno izlažu suncu za vrijeme godišnjih odmora,

• • koje su izgorile na suncu u djetinjstvu,

• • koje koriste solarij,

• • na imunosupresivnoj terapiji,

• • sa genetskim predispozicijama

• • oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Osjetljivim skupinama preporučujemo redovite godišnje bezbolne i brze preglede madeža kod dermatologa. Pregled se vrši dermatoskopom, instrumentom koji povećava vidno polje uz polarizirano ili nepolarizirano svjetlo, a pretraga se zove dermatoskopija.

 

Samopregled kože

U ljekarni možemo pomoći da zajedno napravimo pregled vaše kože. Činite li to sami kod kuće, važno je znati kako pregledati koje dijelove tijela:

1. Pregledajmo lice, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju.

2. Provjerimo vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Muškarci trebaju detaljno pregledati kožu vlasišta i u slučaju ćelavosti.

3. Pregledajmo šake s gornje i donje strane, kožu između prstiju i nokte.

4. Podignimo ruku kako bismo provjerili nadlaktice i pazuhe

5. Detaljno pregledajmo vrat, prsište i cijeli gornji dio tijela, a žene osobito kožu između i ispod grudi.

6. Pomoću malog zrcala provjerimo stražnji dio vrata i leđa.

7. Pomoću zrcala pregledajmo noge s prednje i stražnje strane.

8. Na kraju pregledajmo stopala i kožu između prstiju.

 

Sami možemo prepoznati sumnjivi madež korištenjem sljedećih kriterija:

A – asimetrija (jedna strana madeža je veća od druge)

B – granice (rubovi madeža su nepravilni i hrapavi)

C – boja (više različitih boja jednog madeža)

D – dijametar (madež je većeg promjera od 6mm)

E – elevacija (madež je ispupčen i raste)

 

Ukoliko primijetimo sumnjive promjene na koži, valja se obavezno javiti liječniku. Vaš ljekarnik može pomoći u prosudbi i odgovoriti na vaša pitanja.

Važno je naglasiti da je melanom gotovo u potpunosti izlječiv ukoliko se dijagnosticira na vrijeme.

Širimo važnost prevencije i brinimo o svom zdravlju! <3

 

Izvori:

1. 1. Pogačić Makek M, Uloga ljekarnika u prevenciji raka kože, Inpharma br 61, Zagreb, svibanj/lipanj 2019

1. 1. www. euromelanoma.org

mag. pharm. Diana Omerika